Poremećaji osobnosti: Vodič kroz 10 različitih vrsta

Poremećaje osobnosti klasificira Američko udruženje psihijataraDijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje(DSM) kao mentalne bolesti i jasno ih definira. Poteškoće u nošenju s normalnim stresom i problemi u stvaranju odnosa s obitelji, prijateljima i suradnicima mogu biti pokazatelji poremećaja osobnosti. Oni koji se bore s poremećajem osobnosti često ne uživaju u društvenim aktivnostima i ne vide sebe kao doprinose svojim problemima. Iako svaki od njih ima svoje posebne značajke, poremećaji osobnosti imaju i neke zajedničke karakteristike.

Svi poremećaji osobnosti uključuju obrazac ponašanja koji odstupa od očekivanja nečije kulture, kaže Scott Krakower, DO, pomoćnik šefa psihijatrije u bolnici Zucker Hillside u Glen Oaksu u New Yorku. Mogu postojati izobličenja u spoznaji osobe, promjene u njenom afektu ili poteškoće u interakciji s drugima, a moguće i problemi s kontrolom impulsa.

Prema Mentalno zdravlje Amerika, Poremećaji osobnosti spadaju u tri različite kategorije:

veliki depresivni poremećaj se javlja kada barem traju znakovi depresije

Skup A: Neobično ili ekscentrično ponašanje
Skupina B: Dramatično, emocionalno ili nestabilno ponašanje
Skupina C: Anksiozno strašno ponašanje

Iako poremećaji osobnosti mogu reagirati na liječenje, izazov je natjerati pojedinca s poremećajem osobnosti da prizna da ima problem, a zatim pristati na liječenje. Mnogi pojedinci s poremećajima osobnosti mogli bi imati koristi od individualne terapije, kaže dr. Krakower. Ali mogu odlučiti da neće otići na liječenje ili mogu otići tek nakon značajnog pogoršanja simptoma u kriznoj situaciji.

Pojedinci s poremećajima osobnosti skloni su komorbidnim dijagnozama poput poremećaja ovisnosti, tjeskobe i depresije, objašnjava dr. Shawna Newman, psihijatar za odrasle, djecu i adolescente u bolnici Lenox Hill u New Yorku. Ljudi uistinu pate kad imaju poremećaj osobnosti, kaže ona. I dok se njihovom situacijom može upravljati ili kontrolirati liječenjem, uklanjanje poremećaja osobnosti može biti, u najboljem slučaju, vrlo teško, a možda i nemoguće. Psihosocijalne intervencije obično se preporučuju onima s poremećajem osobnosti, ali nema lijekova odobrenih od FDA za liječenje ovih poremećaja, objašnjava Newman.

Iako imate umjerenu razinu rizika da ćete razviti poremećaj osobnosti ako ga imaju drugi u vašoj obitelji, to nije danost. Uvjeti se mogu pojaviti u obiteljima isto kao i rizik od dijabetesa ili srčanih bolesti, kaže John M. Oldham, doktor medicine, privremeni šef osoblja na klinici Menninger i ugledni profesor emeritus na Odjelu za psihijatriju i bihevioralne znanosti Menninger na Medicinskom fakultetu Baylor u Teksasu. No, čak i ako imate čimbenike rizika, možete razviti poremećaj osobnosti samo ako niste imali stabilnost u ranim godinama ako je tijekom vašeg razvoja došlo do prekida veze ili skretanja s puta.

Onima s poremećajima osobnosti nije lako kad su u blizini drugih ljudi, kaže dr. Oldham. Postoji mnogo stigme, što vrijedi i za gotovo sve mentalne poremećaje, kaže. Međutim, postajemo sve bolji u spoznaji da su to sve bolesti.

Ovdje je pregled nekih od10 poremećaja ličnostinavedene u najnovijem Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje.

1. Granični poremećaj osobnosti definirano je uzorkom nestabilnosti u međuljudskim odnosima, slikom o sebi i afektima te izrazitom impulzivnošću, kaže DSM. Ne samo da tim pojedincima nedostaje čvrst osjećaj identiteta, već imaju poteškoća u stvaranju i održavanju odnosa, kaže dr. Krakower. Međutim, oni mogu imati koristi od određenih vrsta terapije, kao što je terapija dijalektičkog ponašanja (DBT.) DBT je kognitivno bihevioralni tretman koji kombinira individualnu psihoterapiju s tečajevima grupnih vještina kako bi pomogao pojedincima da nauče nove vještine i strategije za upravljanje svojim emocijama i smanjenje sukoba u njihovi životi.

Lijekovi mogu smiriti pojedinca, ali nisu toliko učinkoviti kao psihoterapija, kaže dr. Oldham. Ako ljudi s poremećajima osobnosti pronađu pravog terapeuta, a oni se toga drže, dobre su šanse da će im biti bolje, kaže.

Oni s graničnim poremećajem osobnosti jako su zabrinuti što ih ljudi ne vole, kaže dr. Oldham. Oni to mogu zamisliti tako živopisno da se mogu početi svađati s osobom kad osoba nije ni mislila na njih, kaže. Odnosi te osobe postaju teški jer su tako nesigurni. Pojedinci s graničnim poremećajem osobnosti imaju tendenciju biti antagonistički i asocijalni te se mogu ozlijediti rezanjem ili spaljivanjem.

2. Paranoidni poremećaj osobnosti :Pojedinac s ovim poremećajem pokazuje nepovjerenje prema drugima koje obično počinje u ranoj odrasloj dobi, kaže dr. Krakower. Uz ponavljane sumnje u druge, osoba čita skrivena značenja u benigne primjedbe, objašnjava. Osoba može posumnjati da je drugi varaju. DSM definira poremećaj kao obrazac nepovjerenja i sumnjičavosti tako da se drugi motivi tumače kao zlonamjerni.

Pojedinac koji pati od paranoidnog poremećaja ličnosti doživljava sumnju bez objektivne ili dovoljne osnove, kaže dr. Newman. Pojedinac može pročitati negativno značenje u vrlo nevine primjedbe. Oni percipiraju mnogo nenamjernih uvreda i mogu biti vrlo neoprostivi.

imam li kviz o shizofreniji

3. Shizoidni poremećaj ličnosti :Ovaj je poremećaj uzorak odvajanja od društvenih odnosa i ograničen raspon emocionalnog izražavanja, kaže DSM. Osoba može biti više usamljenica i birati osamljene aktivnosti, kaže dr. Krakower. Dok osoba sa shizoidnim poremećajem osobnosti može imati koristi od skupina društvenih vještina, nažalost, te osobe mogu odlučiti da neće tražiti liječenje.

Četiri. Shizotipni poremećaj ličnosti obilježen je obrascem poteškoća u odnosima koji je popraćen kognitivnim i perceptivnim izobličenjima te ekscentričnim ponašanjem, kaže dr. Krakower. Pojedinac može biti praznovjeran i imati čarobna uvjerenja ili čudne i neobične ideje, objašnjava. I u ovom poremećaju, iako osoba može imati koristi od skupina društvenih vještina, često odlučuje ne tražiti liječenje. Pojedinci s ovim poremećajem toliko su praznovjerni da su u osnovi disfunkcionalni, kaže dr. Newman. Možda imaju čudna uvjerenja koja utječu na njihovo ponašanje, poput ideja o vidovitosti ili telepatiji, a oni s ovim poremećajem osobnosti često imaju vrlo bizarne misli, kaže ona. Pojedinci imaju tendenciju pretjerane socijalne anksioznosti sa svima osim s rodbinom prvog stupnja, kaže ona.

5. Antisocijalni poremećaj osobnosti :Ovaj poremećaj uključuje obrazac ponašanja koji je obilježen zanemarivanjem i kršenjem prava drugih. Ti pojedinci često se ne usklađuju s društvenim normama, što može rezultirati ponavljajućim uhićenjima i kriminalnim ponašanjem, kaže dr. Krakower. Te osobe mogu završiti u zatvoru, dodaje. Muškarci s antisocijalnim ponašanjem skloni su kršiti zakon, zanemariti pravila ponašanja te biti manipulativni i nepromišljeni, kaže dr. Oldham. Ne pokazuju grižnju savjesti zbog stvari koje rade i nisu u skladu s društvenim normama, kaže. Ne postoji dobar tretman za antisocijalni poremećaj osobnosti i trebali biste započeti u ranom životu kako biste ga pokušali spriječiti, jer kad se jednom pojavi, teško ga je popraviti.

6.S histrionski poremećaj osobnosti ,osoba pokazuje obrazac ponašanja koje traži pažnju, što može uključivati pojačan osjećaj dramatizacije i neprikladno seksualno ili provokativno ponašanje, kaže dr. Krakower. Ponekad i ova osoba ima granični poremećaj osobnosti. Mogla bi imati koristi od oblika terapije poznatog kao DBT.

7. Narcisoidni poremećaj ličnosti uključuje obrazac grandioznog ponašanja s pretjeranim osjećajem sebe, kaže dr. Krakower. Ti su pojedinci zaokupljeni nerealnim slikama moći i uspjeha i često mogu smatrati da su drugi inferiorniji od njih, kaže.

Osoba ima tendenciju vjerovati da je posebna i jedinstvena te zahtijeva pretjerano divljenje drugih, kaže dr. Oldham. Ovi pojedinci nisu baš dobri u empatiji, kaže. Niti ih zanima pokušaj razumijevanja osjećaja drugih ljudi. Osoba s narcističkim poremećajem osobnosti može istodobno imati granični poremećaj osobnosti i mogla bi imati koristi od individualne terapije, kaže, ali nažalost, uobičajeno je da osoba odbija liječenje.

8.An izbjegavanje poremećaja osobnosti uključuje obrazac ponašanja s povećanom društvenom inhibicijom, koji je često popraćen strahom od odbacivanja drugih, kaže dr. Krakower. Prema DSM -u, osoba može imati osjećaj nedostatka i biti preosjetljiva na negativnu ocjenu. S ovim poremećajem općenito ljudi možda čak i ne shvaćaju da pojedinac ima poremećaj osobnosti, kaže dr. Oldham. Ljudi s kojima žive i s kojima su bliski bit će toga svjesni. Psihoterapija je primarni tretman, kaže.

9.Osoba s a ovisni poremećaj osobnosti pokazuje obrazac ponašanja obilježen pretjeranom potrebom ili prilijepljenošću, popraćen strahom od razdvajanja, kaže dr. Krakower.

10.Osoba sa anankastički (opsesivno-kompulzivni) poremećaj ličnosti pokazuje obrazac ponašanja pretjerane urednosti i savršenstva, objašnjava dr. Krakower, a često je nefleksibilan i krut. Pojedinac koji ima ovaj poremećaj teško odbacuje predmete, čak i ako imaju malu emocionalnu vrijednost, kaže.

Izvori članka

Izvor:

Američko udruženje psihijatara. Dijagnostički i statistički priručnik o mentalnim poremećajima (DSM-5®), American Psychiatric Publishing. 2013. ProQuest Ebook Central. http://ebookcentral.proquest.com/lib/leicester/detail.action?docID=1811753. Pristupljeno preko Leicestera dana 18.11.2018 03:10:24.
Poremećaji osobnosti. Nacionalni institut za mentalno zdravlje. https://www.nimh.nih.gov/health/statistics/personality-disorders.shtml Zadnja izmjena studeni 2017. Pristupljeno 13. srpnja 2021.
Klinika Cleveland. Histrionski poremećaj osobnosti. Dostupno na https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9743-histrionic-personality-disorder. Posljednji klinički pregled: 23. siječnja 2018. Pristupljeno 13. srpnja 2021.
Cleveland Clincic. Poremećaj ovisne osobnosti. Dostupno na https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9783-dependent-personality-disorder Zadnji klinički pregled: 30. studenog 2020. Pristupljeno 13. srpnja 2021. godine.
Klinika Mayo. Poremećaj shizoidne kazne. Dostupno na: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/schizoid-personality-disorder/symptoms-causes/syc-20354414. Pristupljeno 13. srpnja 2021.
Fineberg NA, Reghunandanan S, Kolli S, Atmaca M. Opsesivno-kompulzivni (anankastički) poremećaj osobnosti: prema klasifikaciji ICD-11. Braz J Psihijatrija. 2014; 36 Suppl 1: 40-50. doi: 10.1590/1516-4446-2013-1282. PMID: 25388611.

Zadnje ažuriranje: 13. srpnja 2021