Socijalni anksiozni poremećaj: simptomi, uzroci i liječenje

Skoči na: Uobičajeni okidači Simptomi Socijalna anksioznost Infografika Dijagnostički kriteriji Statistika Uzroci Liječenje

Što je socijalni anksiozni poremećaj? (Socijalna fobija)

Socijalni anksiozni poremećaj, poznat i kao socijalna fobija, vrsta je anksioznog poremećaja karakteriziranog prekomjernim strahom, tjeskobom, nelagodom i samosviješću u društvenim okruženjima. Iako je normalno da se ljudi osjećaju tjeskobno u nekim društvenim okruženjima, pojedinci sa socijalnim anksioznim poremećajem (socijalna fobija) imaju pojačan strah od interakcije s drugima u različitim društvenim interakcijama i brinu se da će ih drugi pomno ispitati. Ova intenzivna anksioznost uzrokuje pogoršanje funkcioniranja i značajno ometa život i odnose pojedinca.

Ljudi sa socijalnom anksioznošću obično znaju da je njihova anksioznost iracionalna, da se ne temelji na činjenicama i da nema racionalnog smisla. Ipak, misli i osjećaji tjeskobe traju i kronične su prirode.

Uobičajeni okidači

Ljudi sa socijalnom anksioznošću obično doživljavaju značajnu brigu i nevolju u sljedećim situacijama:

Jelo pred drugim ljudima
Govoreći u javnosti
Biti u centru pažnje
Razgovor sa strancima
Odlazak na spojeve
Upoznavanje novih ljudi
Intervju za novi posao
Odlazak na posao ili u školu
Susret s tuđim očima
Javno upućivanje telefonskih poziva
Korištenje javnih zahoda

Simptomi

Pojedinac može doživjeti fizičke, emocionalne i bihevioralne simptome socijalnog anksioznog poremećaja. Ovi simptomi mogu značajno utjecati na svakodnevni život i odnose pojedinca.

Fizički simptomi

Brzi udar topline
Vrtoglavica
Napetost mišića ili trzanje
Problemi sa želucem
Pocrvenjela
Drhtanje
Prekomjerno znojenje
Suhoća grla i usta

Emocionalni simptomi

Visoka razina tjeskobe i straha
Nervoza
Napadi panike
Negativni emocionalni ciklusi
Dismorfija koja se odnosi na dio tijela (najčešće lice)

Simptomi ponašanja

Izbjegavanje situacija u kojima pojedinac misli da je u središtu pozornosti
Suzdržavanje od određenih aktivnosti zbog straha od neugodnosti
Postati izoliran; pojedinac može napustiti posao ili napustiti školu
Pretjerano pijenje ili zlouporaba opojnih sredstava

Dijagnostički kriteriji DSM-5¹

Vaš će liječnik dijagnosticirati socijalni anksiozni poremećaj prema opisu vaših simptoma i obrazaca ponašanja. Tijekom vašeg sastanka od vas će se tražiti da objasnite koje simptome imate i razgovarati o situacijama u kojima se ti simptomi pojavljuju. Dijagnostički kriteriji za socijalni anksiozni poremećaj, kako je navedeno u DSM-5, uključuju:

Izražen strah ili tjeskoba zbog jedne ili više društvenih situacija u kojima je pojedinac izložen mogućem nadzoru od strane drugih u trajanju od 6 mjeseci ili više.
Strah od djelovanja na način koji će otkriti simptome anksioznosti koje će drugi negativno ocijeniti. U djece se anksioznost mora pojaviti kada je dijete među vršnjacima, a ne samo među odraslima.
Društvene situacije gotovo uvijek izazivaju strah i tjeskobu.
Društvene se situacije izbjegavaju ili podnose s intenzivnim strahom.
Strah ili tjeskoba nisu proporcionalni stvarnoj prijetnji koju predstavlja situacija.

Statistika

Socijalni anksiozni poremećaj pogađa približno 15 milijuna odraslih Amerikanaca.²
Prema američkoj Nacionalnoj anketi o komorbiditetu, socijalna anksioznost ima 12-mjesečnu stopu prevalencije od 6,8%, što je svrstava u treći najčešći mentalni poremećaj u Sjedinjenim Državama.³
Statistički gledano, socijalni anksiozni poremećaj češći je kod žena nego kod muškaraca.⁴
Unatoč dostupnosti učinkovitih tretmana, manje od 5% ljudi sa socijalnim anksioznim poremećajem traži liječenje u godini nakon početnog početka.⁵
Više od trećine ljudi prijavljuje simptome 10 ili više godina prije nego što potraži pomoć.⁶
Jedno je istraživanje pokazalo da se 85% sudionika uspjelo značajno poboljšati ili oporaviti samo pomoću kognitivno bihevioralne terapije.⁷

Uzroci i čimbenici rizika

Točan uzrok socijalnog anksioznog poremećaja (socijalna fobija) nije poznat. Međutim, trenutačna istraživanja sugeriraju da to može biti posljedica kombinacije čimbenika okoliša i genetike. Iako ne postoji uzročna veza između zlostavljanja u djetinjstvu ili drugih ranih psiholoških nedaća i razvoja socijalnog anksioznog poremećaja, oni se mogu smatrati čimbenicima rizika.

Pojedinci skloni bihevioralnoj inhibiciji (sklonost doživljavanju nevolje i povlačenju iz nepoznatih situacija, ljudi ili okruženja) i strahu od osude također su predisponirani za socijalni anksiozni poremećaj. Genetika također može igrati ulogu u razvoju socijalne anksioznosti jer su te osobine ponašanja snažno genetski pod utjecajem.

Štoviše, socijalni anksiozni poremećaj nasljedno je stanje-rođaci prvog stupnja imaju dva do šest puta veće šanse za socijalni anksiozni poremećaj.⁸

Mogućnosti liječenja

Socijalni anksiozni poremećaj potpuno je izlječivo stanje koje se može prevladati učinkovitom terapijom, predanošću i strpljenjem. Preporučujemo da pronađete stručnjaka u svom području kako biste pronašli put liječenja koji vam najbolje odgovara. Neke mogućnosti liječenja koje vam liječnik može predložiti uključuju:

Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT)

Ogromno istraživanje pokazalo je da je kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) izrazito uspješan tretman za one koji pate od socijalnog anksioznog poremećaja (socijalna fobija). Američko psihološko udruženje definira kognitivno-bihevioralnu terapiju kao sustav liječenja koji uključuje fokus na razmišljanje i njegov utjecaj na ponašanje i osjećaje. CBT naglašava ulogu uvjerenja koja ne pomažu i njihov utjecaj na emocionalne ishode i ishode ponašanja.

CBT specifičan za socijalnu anksioznost usredotočuje se na promjenu individualnih misli, uvjerenja, osjećaja i ponašanja u odnosu na društvene situacije. Ako se pojedinac osjeća tjeskobno zbog određenih stvari i osjeća se manje tjeskobno kada odluči da to neće učiniti, to postaje ciklus u kojem pojedinac uči da ga izbjegavanje društvenih situacija održava emocionalno reguliranim, kaže Kelly Freeman, LCSW. CBT izaziva pojedince da zamijene te misli.

Kognitivni dio terapije odnosi se na razmišljanje i dio je terapije koji se može naučiti osobi. Čin uvježbavanja novih misli kroz ponavljanje kada pojedinac primijeti nepotrebne misli omogućuje novim obrascima razmišljanja da postanu automatski. Na primjer, pojedinac bi mogao zamijeniti misao koja izaziva tjeskobusvi će buljiti u mene ako odem na zabavusti osjećaji koje sada imam nisu racionalni. Kad zabava završi, bit će mi drago što sam otišaokako bi se promijenio ciklus.

Komponenta ponašanja CBT -a uključuje pohađanje grupne terapije s drugima kojima je dijagnosticiran socijalni anksiozni poremećaj. U skupini ponašanja svi sudjeluju u aktivnostima koje blago izazivaju tjeskobu radi izgradnje samopouzdanja i racionalnije percepcije u svijesti osobe o tome što se događa kada se uključi u takve vrste društvenih aktivnosti. Kao rezultat toga, anksioznost koja se osjeća u društvenim situacijama postupno se smanjuje.⁹

Osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem također bi mogle isprobati različite metode opuštanja za ublažavanje simptoma anksioznosti. Primjeri tehnika za koje se pokazalo da su od pomoći uključuju: masažu, meditaciju, pozornost, hipnoterapiju i akupunkturu. Međutim, ove metode ne pomažu ljudima da se potpuno oporave od socijalne anksioznosti. Samo CBT može pomoći onima koji se bore da postignu trajni napredak u borbi protiv socijalne anksioznosti promjenom iracionalnog razmišljanja u racionalno mišljenje, te pomoći u izazivanju uobičajenih i odgovarajućih ponašanja.

Lijekovi

Lijekovi su koristan oblik liječenja za mnoge, ali ne za sve, osobe sa socijalnim anksioznim poremećajem (socijalna fobija). Istraživanja pokazuju da je upotreba lijekova protiv anksioznosti, poput benzodiazepina, i određenih selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) koji se koriste zajedno s CBT-om, bila najkorisnija. Samo CBT može trajno promijeniti povezanosti neuronskih puteva u mozgu, pa samim time lijekovi nemaju dugoročnu korist za osobe sa socijalnom anksioznošću.

nedostatak sna uzrokuje tjeskobu

Izvori članka

Američko udruženje psihijatara, Dijagnostički i statistički priručnik o mentalnim poremećajima, peto izdanje, American Psychiatric Publishing, Washington, DC, 2013: stranice 197-203.
ADAA.Socijalni anksiozni poremećaj.Dostupno u: https://adaa.org/understanding-ancision/social-ancise-disorder . Pristupljeno 13. veljače 2018.
Kessler RC, Chiu WT, Demler O, Walters EE. Rasprostranjenost, ozbiljnost i komorbiditet dvanaestomjesečnih DSM-IV poremećaja u replikaciji Nacionalne ankete o komorbiditetu (NCS-R). Arhiv opće psihijatrije, 2005. lipnja; 62 (6): 617-27.
Ibid.
ADAA.Socijalni anksiozni poremećaj.Dostupno u: https://adaa.org/understanding-ancision/social-ancise-disorder . Pristupljeno 13. veljače 2018.
ADAA.Socijalni anksiozni poremećaj.Dostupno u: https://adaa.org/understanding-ancision/social-ancise-disorder . Pristupljeno 13. veljače 2018.
PsychCentral.Studija je otkrila da je CBT sam najbolji tretman za socijalni anksiozni poremećaj.Dostupno na: https://psychcentral.com/news/2016/12/17/study-finds-cbt-alone-best-treatment-for-social-ancision-disorder/113996.html. Pristupljeno 13. veljače 2018.
Američko udruženje psihijatara, Dijagnostički i statistički priručnik o mentalnim poremećajima, peto izdanje, American Psychiatric Publishing, Washington, DC, 2013: stranice 197-203. Pristupljeno 13. veljače 2018.
Institut za socijalnu anksioznost.Sveobuhvatna kognitivno-bihevioralna terapija za socijalni anksiozni poremećaj.Dostupno na: https://socialanssioninstitute.org/comprehensive-cognitive-behavioral-therapy-social-anriage-disorder. Pristupljeno 13. veljače 2018.